Psihosomatski poremećaj – kako stres utiče na zdravlje

Kada nas lekar pita da li smo pod stresom, skloni smo da mu s osmehom odgovorimo: ko danas nije. Stručnjak će nas verovatno posavetovati da maksimalno izbegavamo jake stresore, da odvojimo vreme za odmor i relaksaciju i da ne zaboravimo na važnost očuvanja svog mentalnog zdravlja. Uzećemo recept koji nam ispiše, a savete ćemo često shvatiti kao dobronamerne, ali prazne priče. Otežano disanje, problemi s varenjem, reuma, ginekološki problemi ili čak i karcinom – stres ne može biti važan akter ove priče. Ako tako razmišljate, verovatno niste čuli za psihosomatski poremećaj i psihosomatske bolesti.

 

Psihosomatski poremećaj je organski, fizički poremećaj, psihogenog porekla. Ovaj poremećaj obuhvata svako oboljenje izazvano dugotrajnim stresom, odnosno hroničnim uticajem negativnih emocija. Jednostavno rečeno: psihosomatski poremećaj je poremećaj nekog organa ili organskog sistema, pod dejstvom psihičkih faktora

 

Ovaj poremećaj je uglavnom teško dijagnostikovati, jer osoba oseća fizičku bol. Međutim, sam uzrok bola nije organskog već psihičkog porekla. Ponekad je teško prihvatiti da smo doživeli toliko psihičkog stresa, da naše telo nije imalo drugog izbora nego da tu traumu manifestuje kroz fizičku bol. Sam proces razvijanja telesnih simptoma koji su manifestacija psihičkih stanja, naziva se somatizacija. Otuda i naziv psihosomatski poremećaj. 

 

Mada nam ponekad deluje da smo dovoljno mentalno jaki da držimo pod kontrolom čestu emocionalnu napetost, hroničnu anksioznost, unutrašnje konflikte i gubitak samopouzdanja, naše telo sav stres kroz koji prolazi može demonstrirati na neočekivan način. Psihosomatski poremećaj odnosi se na trenutni poremećaj u radu nekog organa ili sistema organa (gastrointestinalni problemi, promene na koži, ubrzan rad srca…). Međutim, ako smo dugoročno izloženi stresorima, mogu se razviti psihosomatske bolesti, koje karakteriše trajno oštećenje organa i hronično narušavanje zdravstvenog stanja.

 

Najčešće psihosomatske bolesti su:

  • bolesti respiratornih organa (astma)
  • endokrine bolesti (dijabetes, hipoglikemija, hipotireodizam, hipertireodizam…)
  • kardiovaskularne bolesti (aritmija, hipertenzija, infarkt, angina pektoris…)
  • bolesti digestivnog trakta (gastrits, opstipacija, dijareja…)
  • reumatološke bolesti (bol u leđima i zglobovima)
  • ginekološke bolesti (poremećaj menstruacije, pobačaj)
  • dermatološke bolesti (osipi, alergije, akne…)
  • jake glavobolje i migrene
  • karcinom

 

Iako nam je teško da poverujemo da izloženost stresu zaista može izazvati ovako ozbiljne posledice, rezultati istraživanja donose dokaze. Dokazano je da intenzivne i neprocesuirane emocije negativno utiču na rad endokrinog i imunog sistema. Stres može i indirektno uticati na razvoj određenih bolesti i to kroz promenjene paterne ponašanja: nesanica, promene u apetitu, konzumacija štetnih supstanci (alkohol, duvan, razni lekovi). Mada ponekad stičemo utisak da smo naučili kako da odlično funkcionišemo pod stresom, konstatan i hroničan stres nije stanje na koje se naš organizam može navići. Dakle, stanje pojačanog stresa nikada nije normala, nego je uvek znak upozorenja

 

Istina je i da nismo svi podjednako sposobni da se nosimo sa stresom. Karakter i temperament osobe u određenoj meri mogu uticati na odbrambene mehanizme koje pojedinac kreira. Neki od mehanizama se efikasnije bore protiv stresa od drugih. Ukoliko ste po prirodi introvert, skloni ste da “gutate” svoje emocije i lako vas pogađaju negativne reakcije drugih ljudi – stres će verovatno ostaviti traga. Ipak, trebalo bi napomenuti da nijedna osoba nije imuna na stres – nije sposobna da se dugoročno, bez ikakvih posledica, nosi sa hroničnim i intenzivnim stresom. Kumulacija stresa može rezultirati mentalnim ili fizičkim oboljenjima, koje je ponekad teško tretirati.

 

Šta možemo učiniti da ublažimo posledice stresa?

 

Brz tempo života ne dozvoljava nam da sasvim zakočimo, ali možemo se potruditi da saniramo situaciju. Ako tokom dužeg vremenskog perioda trpite intenzivan stres, a počeli ste da primećujete i fizičke simptome, što pre se obratite lekaru. Psihosomatske bolesti se najčešće leče kroz udruženi rad specijalista iz različitih medicinskih oblasti.

 

Odvojite vreme samo za sebe. Dozvolite sebi da se dobro odmorite i opustite, ako znate da vas očekuje stresan dan. Redovno “punite baterije”, jer ćete tako slabije osetiti gubitak energije, koju stres svakodnevno krade. Važno je i da otkrijete glavni izvor stresa. Preispitajte se šta je to što vas najviše brine: finansijski problemi, briga o sopstvenom i zdravlju najbližih, strah od gubitka posla, strah od neizvesne budućnosti…

 

Polisa životnog osiguranja može otkloniti deo stresa koji se tiče straha od finansijske nesigurnosti, bolesti, gubitka posla i neizvesnosti. Ponuda krojena baš po vašoj meri, učiniće da polisa pokriva upravo ona pitanja koja su vama glavni okidač za stres. Životno osiguranje učiniće da konačno odahnete i uhvatite se u koštac sa svakodnevnim obavezama – ali poletno i bezbrižno.

 

Intenzivan i hroničan stres zaista može proizvesti katastrofalne zdravstvene posledice. Zato reagujte na vreme i zaštitite se od psihosomatskih bolesti.